"neki danas pokušavaju obezvrijediti ono što je vrijedno a s druge strane ono što je nevrijedno proglasiti istinitim i važnim...." Dakle drugim riječima samo ono što je vrijedno može biti istina, ono što je nevrijedno, po njihovim standardima, ne može/ne smije biti istina. Nije bitno da li je istina, bitno je da je "VRIJEDNO"! Smiješno...
Ako su neki veliki znanstvenici vjerovali u boga znači boga ima, jer ako znaju fiziku i znanost onda mora da znaju i boga! To je argument sam sebi kao što je i recimo to da neki svećenici ne vjeruju u kreacionizam već evoluciju isto argument da je evolucija istina a kreacionizam laž. Volim takvu logiku. Njome možeš dokazati apsolutno bilo što.
Odnos vjere i znanosti je najbolje opisan u knjigama Stephena Barra. NITKO do sada nije tako argumentirano i pošteno objasnio ovu temu. Ono čega se ljudi u stvari boje jest rušenje paradigmi pa se tako i klasična svjetovna znanost boji utjecaja vjere. Recimo, dobar primjer je egiptologija gdje imamo Zahi Hawasa, pasioniranog (do smiješnih granica) čuvara klasične egiptologije koji je počeo gubiti tlo pod nogama nakon pucanja paradigmi egiptologije kakvu znamo do sada (radi pronalaženja novih arheoloških dokaza) i sada panično trčkara okolo kad neki novi klinci pronađu novu dvoranu u Velikoj Piramidi. I po Descartesu znanstvenik mora biti spreman da će ispasti u krivu, to je dio posla. U stvari najveći napredak (u odnosu na prethodna stanja) u znanosti je ostvaren baš u dobi dok su ljudi koristili ulicu kao WC. To je doba Francisa Bacona, Ruđera Boškovića, Newtona, Descartesa, Leeuwenhoeka, Herschela koji su gotovo svi bili vjernici (ili čak Isusovci u slučaju Boškovića) i protumačili temelje prirode i/ili stvorili značajne inovacije. Pa na kraju i u doba revolucije u fizici, na početku prošlog stoljeća i malo ranije u vrijeme Plancka, većina su bili vjernici. Gdje se danas ostvaruje takav napredak ? Imamo u doba dičnog agnosticizma iste rakete za let u svemir kao i prije 50 godina, Elona Muska koji se kiti vetikalnim uzlijetanjem/slijetanjem koje je postojalo 1990-ih, chipove samo proizvodimo s većim stupnjem integracije i većom brzinom, automobil se načelno nije promijenio od modela T. Istina postoje iznimke poput BCS teorije i tranzistora ali to još uvijek pripada 1950-ima.
i jos nesto bog je stvorijo sve duše i pitaoji jesamli ja vas gospodar i sve duse posvjedocile jesi gospodaru a je receno adamu ja sam tebe stvorijo da budes namjesnik na zemlji a od mene ceti uputa dolaziti
Zašto sam nevjernik? 1. Hrvat sam! 2. Želim život svima, a ne smrt. Želim život, a ne pakao ili raj = smrt. 3. Zdrav sam i zbog zdravlja ne mogu biti kanibal i ufati se u mrtve svece, mumije, tijelo personifikacije ili metafore. 4. Nisam dovoljno bogat da bi me Kršćanska Komunistička Crkva branila od siromašnih. 5. Siromašnima dajem nadu u život i ljubav. 6. Širim istinu da laž stara i po 2000 godina ne bude više istina. 7. Istina je život! 8. Iskrenost je svjetlost koju vjera (tama zla, religija) kažnjava. 9. Moja obveza je stvarati život, a ne život trošiti na obveze obreda odnosno izmišljenih sakramenata. 10. Vjerujem u bolji i prirodni život za čije je ostvarenje potreba ili sredstvo ostvarenja - znanost, a ne molitva praznom vakumu svemira. Aleluja! (ne, ne prodajem žilete za brijanje viđene na televiziji)
Nastavak "prije 1 sekundu": Povijest nas uči da nema stvari koju čovjek nije "zagadio" svojim interesima i doveo do apsurda i vlastite suprotnosti.I zato nije moguć tzv.objektivan pogled na stvari, argumentirana rasprava, dokazi i sl.,jer nijedan čovjek raspravi ne pristupa s pozicije spoznaje istine,već uvijek s pozicije dokazivanja premoći svoje teze i stajališta nad suprotnim.A, kako kaže prof. Matulić između znanosti i vjere nema razlike iz jednostavnog razloga jer je istina samo jedna.
a bog rece ja cujim se otkrivati ako ljudi budu tragali za spoznajom samo da znaju da bog daje znanja covjeku samo koliko bog želi da covjek zna interesantno
Dragi i postovani Gospodine, Zaboravili ste naseg sjajnog fizicara Nikolu Teslu koji je takodje bio vodjen Duhom Svetim u svom stvaralackom zivotu. I rekao ove rijeci Citiram; "Kad bi ljudi vise mislili o duhovni stvarima, Svjet bi za deset godina postigao vise nego desetljecima unazad"
Chat GP "Mnogi znanstvenici vjerovali su u Boga, ali većina nije doslovno podržavala kreacionizam u modernom smislu. Njihov rad često je bio nadahnut vjerom, ali su znanstvene metode koristile za razumijevanje svijeta na način koji nije nužno bio u sukobu s religijom." Svi znamo da je nešto ili netko morao otpočeti ovu priču zvanu Univerzum, ali ta priča nije ona koju propovijedaju postojeće religije. Slušajući akademika stekao sam dojam da je on izuzetno veliki skeptik kada je znanost u pitanju i da je zalutao u instituciju koja sebe naziva Hrvatska Akademija ZNANOSTI i Umjetnosti. Gospodinu Parru nije jasno što je znanost, tj. razlike između znanosti i vjere. Znanstvenik je onaj koji ne zna pa propitkuje. Vjernik je onaj koji odgovore za sva pitanja nalazi u knjizi postanka i NE SMIJE ih propitkivati, jer bi to značilo da ne vjeruje onom tko je knjigu napisao i "dao je ljudima."
Umjesto znanost možda bi trebali koristiti pojam razumjevanje, a znanje, informacije same po sebi su razasute svuda gdje pogled seže, dok bismo prema bogu, sebi trebali osjećati samo ljubav ako želimo živjeti.
Nastavak: Ako je cilj vjere i znanosti istina onda su i vjera i znanost samo različiti alati u spoznaji jedne i jedinstvene istine. Nije cilj vjere negacija znanosti i obratno.zajednički cilj je spoznaja istine. Kako do svake stvari, mjesta, pojave i sl. vode mnogi putevi tako i do istine. Na putu ka istini jednako je legitimno vjerovati u boga, kao i nevjerovati.To je pitanje načina spoznavanja istine, a ne premoći jednog nad drugim.Na temeljna pitanja znanost, barem za sada, nema odgovore.
Odnos vjere (u Boga) i znanosti Za potrebe ovih razmišljanja o odnosu vjere i znanosti ja namjerno nasuprot znanosti stavljam vjeru u transcendentalnog Boga, potencirajući, za potrebe ove rasprave, razdvojenost pojma Boga od pojma pojedine praktične vjere (npr. kršćanstvo, islam idr.). Zašto ? Zato što rasprave na ovu temu ili počinju, ili traju ili na kraju završavaju argumentima protiv vjere temeljenim npr. na kreacionizmu, Bibliji (kao staroj knjižurini), Crkvi (kao ljudskoj instituciji) isl. svodeći pojam transcendentalnog Boga na ljudske pojavnosti i interpretacije uz istovremeno izbjegavanje suštine problema, a to je postavljanje fundamentalnih pitanja i traženje odgovora na ta pitanja znanstvenom metodom ili metodom vjere u Boga, te procjenu vrijednosti svake od tih metoda isključivo s aspekta sposobnosti davanja odgovora na ta fundamentalna pitanja. Polazeći od te napomene odnos VJERE (u Boga) i ZNANOSTI može se, za potrebe ove rasprave, pojednostavljeno i načelno prikazati s tri aspekta: A/ s aspekta LJUDSKE POTREBE ZA ODGOVORIMA NA TEMELJNA, EGZISTENCIJALNA i SUDBINSKA PITANJA (otkud, zašto i do kada sve oko nas i u nama ili otkud materija, energije, sile, prirodni zakoni, informacije, projekat, te kako, zašto i do kada sve ovo oko nas i u nama), B/ s aspekta OPISA i OBJAŠNJENJA POSTOJANJA I FUNKCIONIRANJA PRIRODE (svega oko nas i u nama), C/ s aspekta OPĆIH LJUDSKIH POTREBA za svekolikim ZNANJEM, POIMANJEM, SHVAĆANJEM, ISTINOM, POUZDANJEM, VJEROM, LJUBAVLJU, UTOČIŠTEM, SIGURNOŠĆU, PRIJATELJSTVOM, RAZUMIJEVANJEM, POMOĆI, SUGOVORNIKOM, RAMENOM ZA PLAKANJE, ISCJELJIVANJEM, OKAJANJEM GRIJEHA, MILOŠĆU, OPROSTOM itd. itd. itd. ZNANOST se u najkraćem može definirati kao objektivna, razumska, logična, sustavna i provjerljiva ljudska djelatnost otkrivanja, opisivanja, mjerenja, objašnjavanja, eksperimentalne provjere, klasifikacije, uopćavanja, vrednovanja idr. nastanka, sastava i funkcioniranja PRIRODE (svega oko nas i u nama) pomoću znanstvene metode (opažanje, opis, zaključivanje, formuliranje hipoteze, eksperimentalna provjera). Predmet znanstvenog rada su prvenstveno pitanja pod B/, a podredno, prema mogućnostima znanstvene metode zahvaća i pitanja pod A/ i C/. Temeljno obilježje znanosti i znanstvene metode je spoznajna ograničenost (granice ljudske spoznaje) koja proizlazi iz nemogućnosti opažanja, mjerenja i eksperimentalne provjere svega oko nas i u nama zbog osobina materije, energije, sila, prirodnih zakona idr. Znanost ne može znanstvenom metodom (opažanje, mjerenje, eksperiment) odgovoriti na nijedno pitanje pod A/, već prirodu objašnjava prirodom. Znanost ne postavlja niti odgovara na pitanje otkud prirodi sastav, svojstva i prirodne zakonitosti kojima znanost objašnjava tu istu prirodu. VJERA se u najkraćem može definirati kao subjektivan, unutarnji, emotivni osjećaj pouzdanja, nade, povjerenja (vjere) u postojanje Boga kao stvoritelja, početnog, nestvorenog, svemoćnog, vrhunaravnog, nespoznatljivog, nadnaravnog, duhovnog, svetog, uzvišenog, beskrajnog i bezvremenskog, transcedentnog entiteta pomoću kojeg u najširem smislu zahvaća sva pitanja i pod A/, i B/ i C/, na način da na pitanja pod A/ odgovara da je Bog stvoritelj svega oko nas i u nama, da je Bog uzrok, modus operandi i svrha svega, za odgovore na pitanja pod B/ potiče znanost i znanstvena istraživanja smatrajući da time spoznaje Božje djelo - prirodu, a na pitanja i potrebe pod C/ odgovara praktičnom, svakodnevnom, živom ljudskom vjerom. Dakle, temeljno obilježje vjere je da pruža odgovore na sva pitanja, nema spoznajne ograničenosti i za vjernika su svi odgovori sadržani u vjeri i zato je vjera za vjernika put, istina i život. Dakle, kada s aspekta spoznaje, sučelimo s jedne strane znanost, koja ne može, zbog ograničenosti znanstvene metode granicama ljudske spoznaje, odgovoriti na temeljna egzistencijalna pitanja i vjeru koja pruža odgovore na sva pitanja, dolazimo do logičnog zaključka da je vjera širi spoznajni okvir ljudske spoznaje od znanosti, da vjera ne poništava znanost, već ju dapače treba i koristi za spoznavanje prirode kao Božjeg djela, kao i da znanost ničim ne potire vjeru iz jednostavnog razloga što u spoznajnom smislu predstavlja podskup vjere i što zbog ograničenosti znanstvene spoznaje i znanstvene metode ne može ni proučavati, a kamoli pobijati sva pitanja pod A/,B/ i C/ koja su sva i predmet vjere. S aspekta razuma (FIDES et SCIENTIA QUAERENS INTELECTUM - vjera i znanost traže razum) i vjera i znanost podjednako trpe od problema RAZUMSKIH OGRANIČENJA LJUDSKE SPOZNAJE, jer je razumski jednostavno nemoguće proniknuti u samu bit spoznaje Božjeg djela. I zato postoji vjera, KAO DAR BOŽIJI, koja radi poimanja i spoznaje Božjeg djela nadopunjuje razum, a onda i znanost. SPOZNAJNI PARADOKS je da najdublje spoznaju oni koji se istovremeno bave znanošću i vjeruju, jer zahvaćaju obje spoznajne metode i dolaze do granice ljudske spoznaje. No granicu ne može prijeći nitko, pa ni oni, jer je iza granice Bog, a čovjeku nije moguć neposredan uvid u Božja posla, već samo preko vjere.
Ako ko nije primetio a važno mu je: svi članci u "GALAKSIJI novoj" objavljuju se i latinicom. Konkretno za moj članak NI POČETKA, NI KRAJA link je galaksijanova.rs/ni-pocetka-ni-kraja/?script=lat
Vislav nije moj pseudonim nego moje stvarno ime, pa ako te baš zanima tko sam traži, barem Vislava nema previše u Hrvatskoj. Pretpostavljam da tebi nick ovdje nije stvarno ime već pseudonim pa ti je lako praviti se pametan pod pseudonimom jel?! Otvoren sam za raspravu pa da vidimo što sam točno krivo napisao i kako se ja to blamiram. :D
Polazište svega je čovjek i njegovo poimanje sebe i svega oko sebe.Bez čovjeka nema pitanja,jer nema tko pitati,što ne znači da bez čovjeka sve drugo ne postoji, dapače. Čovjek je biće svjesno sebe i okoline,biće slobodne volje.Kako će čovjek poimati sebe i sve oko sebe ovisi prvenstveno o množini i dubini pitanja koja će si postaviti i subjektivnim i objektivnim okolnostima spoznaje i koncipiranja odgovora.Kada su ljudi u pitanju sve je interes, pa tako i pitanje odnosa vjere i znanosti.
Bog stvorio svijet.i covjeka.i covjekov mozak da bi ovaj promisljao o svijetu i nastojao shvatiti kako funkcioniraju stvari u svijetu pa neki postali znanstvenici.eto spojili Boga i znanost!bit je samo da znanstvenici ne umisljaju da su bogovi.
treba reći da: evolucija, milijarde godina starosti svemra, "veliki prasak" i slične stvari nikada nisu dokazane to jest spadaju u TEORIJE a ne činjenice; Teoriju evolucije potpuno su skršili švicarski matematičari te, na primjer geologija (na youtube su predavanja dr Miroljuba Petrovića pa se mogu pogledati ako nekoga bude zanimalo, na primjer, a ima još toga...) nekome je stalo da nam te teorije dovode u škole i u život a o bibliji i nauci zabranjeno je govoriti u "naučnim" krugovima.... Kome je stalo do istine naći će je! /// teoriju evolucije nisu izmislili ni Lamark ni Darwin, ona zajedno sa teorijom velikog praska potiče još iz drevnog Babilona samo što je ta stara religijska izmišljotina uvijena u moderne "naučne" fraze
@@stjepanistra5238 imaš prao. Ja imam 17 Godina. I se slazem sa tobom. Nije ni logično niti dokazano. To je samo teorija. Nike niti dokazano. Da ima I vise galaxija.
Evo malo Einsteina: "I have repeatedly said that in my opinion the idea of a personal god is a childlike one. You may call me an agnostic, but I do not share the crusading spirit of the professional atheist whose fervor is mostly due to a painful act of liberation from the fetters of religious indoctrination received in youth. I prefer an attitude of humility corresponding to the weakness of our intellectual understanding of nature and of our own being." "My position concerning God is that of an agnostic. I am convinced that a vivid consciousness of the primary importance of moral principles for the betterment and ennoblement of life does not need the idea of a law-giver, especially a law-giver who works on the basis of reward and punishment." "I do not believe in immortality of the individual, and I consider ethics to be an exclusively human concern with no superhuman authority behind it." "The word God is for me nothing more than the expression and product of human weaknesses, the Bible a collection of honourable, but still primitive legends…. For me the Jewish religion like all other religions is an incarnation of the most childish superstitions." “It was, of course, a lie what you read about my religious convictions, a lie which is being systematically repeated. I do not believe in a personal God and I have never denied this but have expressed it clearly. If something is in me which can be called religious then it is the unbounded admiration for the structure of the world so far as our science can reveal it.” "I cannot conceive of a God who rewards and punishes his creatures, or has a will of the type of which we are conscious in ourselves. An individual who should survive his physical death is also beyond my comprehension, nor do I wish it otherwise; such notions are for the fears or absurd egoism of feeble souls. Enough for me the mystery of the eternity of life, and the inkling of the marvellous structure of reality, together with the single-hearted endeavour to comprehend a portion, be it never so tiny, of the reason that manifests itself in nature." "I cannot imagine a God who rewards and punishes the objects of his creation, whose purposes are modeled after our own - a God, in short, who is but a reflection of human frailty. Neither can I believe that the individual survives the death of his body, although feeble souls harbor such thoughts through fear or ridiculous egotisms." Related Questions Did Albert Einstein consider himself an agnostic, not an atheist? Was Albert Einstein a deist or Agnostic? Why was Einstein agnostic? Why didn't Einstein's descendants inherit Einstein's IQ? What was Einstein's sex life like? Do you think Einstein’s genius is overrated? Other people who made significant contributions to science may have had higher IQs than Einstein. Was Albert Einstein a member of the Illuminati? I have heard some people claim Einstein was a fraud. Is there any truth to that claim? How many Albert Einstein relatives are living today? Why did Einstein often label himself agnostic if he believed in Spinoza's God?
Ti si u pravu i upravo zbog toga znanost nije u suprotnosti sa vjerom, odnosno znanost ne potire vjeru. Vjera u suštini odgovara na temeljna egzistencijalna pitanja, a znanost ta pitanja ne može zahvatiti u potpunoj uzročno posljedičnoj vezi i na njih dati odgovor znanstvenom metodom. Teorija velikog praska ne daje odgovor na pitanje otkud materija i energija, otkud prirodni zakoni, otkud prostor i vrijeme, a teorija evolucije ne daje odgovor na pitanje nastanka živog iz neživog, zakona samostrukturiranja žive materije, produhovljenja materije itd. Dakle znanost ničim niti konkurira, niti potire vjeru. Znanost samo fazno i djelimično uzročno posljedično objašnjava prirodne pojave. Za vjernika znanost otkriva i objašnjava prirodu kao Božje djelo i nema bojazni za Boga od znanosti, već upravo obrnuto što znanost više otkriva Bog je sve veći i bliži. Znanstvenici su zapravo u funkciji otkrivanja i veličanja Boga ma kako im to bilo teško priznati. No njih se u konačnici ni ne pita. Bog određuje mjesto, vrijeme i metodologiju vlastite pojavnosti i spoznaje.
I opet si u pravu. Jer ako nam nepoznavanje stvari ne daje pravo na ubacivanje Boga tada logički (a - contrario) proizlazi da nam poznavanje stvari daje to pravo. S obzirom da znamost omogućava poznavanje stvari onda logično proizlazi da zapravo i upravo znanost omogućava i ubacivanje (spoznaju) Boga. U prvi mah je ova moja tvrdnja paradoksalna, ali ako je promotriš sa aspekta činjenice da znanost zapravo sve više otkriva nevjerojatnu složenost i "kompliciranost" svijeta oko nas i u nama, a da istovremeno ne otkriva i sve prirodne zakonitosti po kojima se ta "kompliciranost" i realizira, kao što ni općenito ne otkriva porijeklo materije, energije i "prirodnih" zakonitosti (otkud?) tada sama znanost upućuje na Boga. Bog je po definiciji transcendencija (izvan iskustva i racija). Ja razdvajam pojam Boga od pojma ljudskih načina njegove spoznaje. Tvoje pitanje se vjerojatno odnosi na množinu religija i ljudskih prikaza i pristupa Bogu i s tog aspekta je legitimno, ali Bog (stvoritelj) je moguć samo u jednini i neovisan je o ljudskoj spoznaji (a bogme i o ljudskim interesima) pa tako zapravo dilema "kojeg Boga" u suštini ne postoji.
Pa odgovorio sam ti. Za mene je Bog jednina. Mnoštvo religija i naziva bogova kroz povijest ja ne shvaćam kao stvarno postojanje više bogova, već kao izraz množine ljudskog doživljaja Boga na određenom mjestu i u određeno vrijeme.
Samo se na kraju ispostavilo da Einsteinova Kosmoloska Konstanta ipak postoji u obliku "Tamne Energije" koja ubrzava sirenje svemira. Mozda da to netko sapne Paar-u na uvce. Einstein cak i kad grijesi, pogadja. LOL
Nathilien: Nisam fizičar ali ću ipak pitati. Kako "tamna emergija" koja ubrzava širenje svemira može istovremeno biti i Einsteinova kozmološka konstanta poznata kao pokušaj Alberta Einsteina da 1917. godine konstruira statički model svemira ? Objasni mi pa ću ja šapnuti Paaru na uvce.
bojnik Da se razjasne neke stvari oko Einsteina: 1. Kozmološka konstanta *nije nesto* sto je Einstein ad hoc nadodao u svoje jednadzbe. 2. Kozmološka konstanta je matematicki vazeci dio Einsteinoe jednadzbe. 3. Kada je Einstein kreirao svoje jednadzbe 1915 -1917 nitko nije niti znao da postoje druge galaksije osim nase, a kamo li da se te galaksije udaljavaju od nas. 4. Einstein nije imao nikakve experimentalne potvrde da je svemir ista drugo do li statican. 5. Experimentalna potvrda da postoje druge galaksije i da se te galaksije udaljavaju od nas je tek otkrio Hubble 1922 - 1929. Znaci Einstein u odsutnosti bilo kakvih experimentalnih podataka o postojanju drugih galaksija i njihovom udaljavanju cini jedino sto moze da bi objasnio trenutno dostupne experimentalne podatke, a to je da dade neku pozitivnu vrijednost kozmoloskoj konstanti. Jedini problem koji Einstein sad ima je da on nezna sta ta kozmoloska konstanta fizicki jest. Zbog toga on nevoljko to cini ali cim Hubble otkriva da se ostale galaksije udaljuju od nas Einstein sada moze odahnuti jer mu ta (tada fizicki nerazjasnjiva) kozmoloska konstanta vise ne treba , jer se eksperimentalno pokazalo da je svemir dinamican tj. da se siri. Paar u mnogim istupima obrce tu pricu skoro na perfidan nacin i po njemu bi se moglo zakljucivati da je Einstein na silu pokusavao spasiti staticki model svemira i da je zbog toga bio primjer znanstvenog-dogmatizma, a da je Lemaitre kao svecenik bilo taj koji je kao imao otvoreni um glede tog problema. Gluposti. Einstein se samo ravnao prema experimentalnim podacima koji su mu bili na raspolaganju, a Lemaitre je ustvari skakao pred rudo tvrdeci dase svemir siri bez da je imao ikakve experimentalne podatke. E sad, u toj instanci je Lemaitre imao pravo, ali ta instanca "imati pravo bez znanstvenih dokaza" je veoma rijetka u znanosti i u velikoj vecini slucajeva vrijedi obrnuto. Tamna Energija kao sto si rekao ubrzava sirenje svemira - znaci djeluje kao vrsta "antigravitacije", samo sto je na malim udaljenostima mala, a na velikim udaljenostima velika. Zato nemozemo primjetiti tu "silu" u nasem Suncevom sistemu ili u nasoj galaksiji ali se zamjecuje u medju-galaktickim udaljenostima. To je tocno sta i Kosmoloska Konstanta radi u Einsteinovm jednadzama. Zato se i smatra da bi kosmoloska konstanta mogla biti tamna energija ili bi mogla biti dio tamne energije. Ali buduci da neznamo kakva je to energija mozda ce se pokazati da kozmoloska konstanta nije tamna energija. Mozda ce se pokazati da tamna energija dolazi od nekog drugog dijela Einsteinove Jednadzbe ili ce se mozda pokazati da Einsteinovu Jednadzbu treba doraditi, a mozda ce se pokazati i da je to udaljavanje galaksija samo prividno i da ustvari udaljavanja nema. Ko zna. Ali da li kozmoloska konstanta moze imati veze ili biti tamna energija? Moze. Ali smo jos daleko da bi sa dovoljnom sigurnoscu znali.
Nathilien: Hvala na trudu i detaljnom odgovoru. Imam puno podpitanja: 1. Paarove teze su slijedeće: - u to doba temeljna znanstvena teza je bila da je svemir statičan, - zatim, Einstein je kozmološku konstantu dodao nakon što je njegova jednadžba izvorno (bez konstante) pokazala "nestatičnost" svemira, - zatim je Lemaitre analizirao jednadžbu i utvrdio da djeluje dvojako, bez konstante (dinamičan svemir) i sa konstantom (statičan svemir) te je zaključio da je konstanta dodana sa svrhom da se spasi tada važeći znanstveni stav o statičnosti svemira, - točno je da su i Einstein i Lemaitre što se tiče eksperimenta bili u istoj poziciji, dakle bez eksperimentalnih dokaza i za statičan i za dinamičan svemir, - ako sam dobro shvatio Einsteinova jednadžba je bila dvojna i to dio bez konstante koji je pokazivao dinamičnost i cjelina sa konstantom koji je pokazivao statičnost, te je Lemaitre, ne nalazeći pravi znanstveni razlog (dokaz) za konstantu (osim da se podupre važeća teza o statičnosti svemira) zaključio da je ispravnija jednadžba bez konstante (za koju nije bilo dokaza) koja daje za rezultat dinamičan svemir. I meni se čini logičnijim odbiti konstantu za koju nema dokaza, već ju prihvatiti bez dokaza???? - Lemaitre je prvi formulirao teoriju velikog praska kojoj su se svi protivili do Hubbla, - tada je i Einstein izjavio da je dodavanje konstante njegova najveća znanstvena pogreška, 2. Imam dojam da je u cijeloj priči najspornije što je Lemaitre svećenik, a Paar praktični vjernik???? To nije dobro za znanost. Repozicionira joj fokus na nebitne stvari i vodi u dogmatizam i idolopoklonstvo (upravo ono što znanost najviše zamjera vjeri), 3. Tek si u zadnjim pasusima zapravo najbliži istini, dakle da ništa sa sigurnošću ne znamo i da je sve moguće. 4. Zaključujem da nemam što Paaru prišapnuti, jer je sve i onako relativno. Možda smo svi, samo neki ili nitko u pravu. Tko zna?
bojnik 1. Netko bi rekao da je Einstein *dodao* tu kozmolosku konstantu (KK), a netko bi rekao da je Einstein *upotpunio* svoju jednadzbu sa tom kozmoloskom konstantom. Moras znati da je Einstain gradio tu jednadzbu 10 godina i da ju je 10 godina dopunjavao. I mozda ta jednadzba jos uvijeknije potpuna - jer rcm. neznamo da li moze opisivati unutrasnjost crnih rupa i singularnost. Zato ja radije koristim koristim rijec *upotpunio* - jer *dodao* se koristis kad ad hoc nesto dodas. Ali kako god, sa KK jednadzba je potpunija nego bez nje. Jer na kraju krajeva ta KK je mogla i biti jednaka nuli. 2. KK ti ne garantira statican svemir. Znaci nije da ces sa KK imati statican svemir, a bez nje dinamican.Statican svemir ces imati samo ako KK ima odredjenu vrijednost. 4. Pazi - tada 20tih godina proslog stoljeca - i Einstein i Lemaitre nisu imali sve potrebne experimantalne potvrde za stvari koje su tvrdili. Einstein nije imao dokaza sta bi ta kozmoloska konstanta fizicki bila, a Lematre nije imao dokaza za dinamicnost svemira. E sad, sta je bilo tada logicnije za prihvatiti ili staticni svemir sa kozmoloskom konstantom ili dinamicni svemir bez nje? Ja bi podrzao Einsteina je ultimativno experimentalni podaci koje su tada imali su bili da je svemir statican. - *ali to je nacin na koji znanost funkcionira* - mozda je to ponekad sporiji proces saznavanja ali sa druge strane garantira da se u znanost ne infiltrira pseudoznanost. Na kraju krajeva su obojica bila djelomicno u pravu i u krivu i da je svemir dinamican i da je kozmoloska konstanta stvarna. 5. BTW prvi koji je rijesio Einsteinove jednadzbe za cijeli svemir nije bio Lemaitre vec ruski fizicar Friedmann pet godina prije njega. On je prvi koji je otkrio da svemir moze biti dinamican. Stoga neznam zasto se Lemaitrea toliko uzdize a nitko ne spominje Friedmanna. Mozda zato jer je Lemaitre svecenik koji je na kraju krajeva bio u pravi glede Big Banga, pa se preko njegovih ledja ubiru raznorazni poeni kao "evo ovaj svecenik je bio upravu stoga su svi svecenici u pravu. To nije dobro za znanost. Na jednog Lemaitra dolazi milioni svecenika koji su u krivu glede znanosti u globalu. 6. Oh ne - ako si ti iz mog zadjeg pasusa zaknjucio da sam rekao: "da ništa sa sigurnošću ne znamo i da je sve moguće." Ne, sa time se apsolutno ne slazem, jer tocno to dovodi pseudoznanos u znanost - kada svaka budala moze reci - "pa nista neznamo, sto znaci da bilo koja budalastina moze biti istina." Ne ne ne ne. Mi znamo hrpu toga samo je pitanje do koje tocnosti ili preciznosti mi nesto znamo. Usporedi samo Newtonovu i Einsteinovu gravitaciju. Obje opisuju jednu te istu stvar i obje su u pravu, samo je Newtonova gravitacija u pravu do ove mjere a Einsteinova je u pravu do u manju mjeru (preciznija je). Znanstvenik ti nikad nece reci "ja sam apsolutno u pravu", on ce ti reci "ja sam u pravu do ove ili one mjere" jer do te mjere imam dokaza i podataka koji potkrepljuju to saznanje. Samo varalica ce reci i lagati da sve znaju i da je tako kako oni vele - kao sto to vjera i religija cini bez ikakvog dokaza. Vjera nema sta traziti u znanosti jer se te dvije ljudske discipline temelje na totalno razlicitim mehanizmima, Vjera na dogmatizmu ,a znanost na dokazima.
Nathilien: Polazeći od činjenice da je u to doba statičan svemir bio važeći znanstveni stav, zatim da nije bilo eksperimentalnih dokaza ni za ni protiv statičkog svemira, zatim da Einsteinova jednadžba bez KK daje rezultat dinamičkog svemira, zatim što je KK proizvoljna (sam kažeš da je mogla biti i 0), zatim što KK ima određenu vrijednost koja daje statičan svemir što a contrario znači da sve druge vrijednosti ili nevrijednosti (izostavljanje) KK daju dinamičan svemir, zatim što je vrijednost KK odredio Einstein (bez eksperimentalne provjere) ili bolje rečeno namjestio na iznos koji daje za rezultat statičan svemir, proizlazi da je KK iskontruirana i dodana sa svrhom da se "spasi" znanstvena teza o statičnom svemiru, jer jednostavno logički nije bilo drugog razloga za uvođenje KK u jednadžbu ni teorijskih ni praktičnih ni eksperimentalnih. Iz toga zaključujem da znanost ne funkcionira po principu OTVORENOG UMA već po principu ZNANSTVENIH "DOGMI" u zaštiti cehovskih interesa i to radite i danas i sve više proizvodite doslovce fantastične i glupe teorije i hipoteze (veliki prasak, evolucija idr) koje "krpate" izmišljenim fizikalnim veličinama sa maštovitim osobinama (tamna tvar i energija, higsovo polje). No dešavaju vam se paradoksi koji se ogledaju u u činjenicama da ZNANOST ŠTO VIŠE OTKRIVA TO VIŠE OTVARA PITANJA O JOŠ NESPOZNATOM (jer se širi obodni krug znanja sa neznanjem i samim time raste obodno neznanje) i činjenici da ZNANOST ZAPRAVO NIKAD NIJE ZNALA VIŠE i ISTOVREMENO i MANJE. To je filozofska zamka znanosti (za mene kao vjernika Božja zamka) koja znanost čini nesposobnom da sama odgovori na sva egzistencijalna pitanja.
ne, nego kao ateist dosao je do vrhunca, gdje dode svaki veliki astrofizicar, geneolog, biologicar... i vidi da je ovom nizu dna kodova ipak neka visa sila morala udahnuti zivot. Religija i znanost su uvijek kroz povijest nadopunjavale jedna drugu. Problem je nastao kada je Darwin odveo znanost na visu razinu, s tim da nitko nije uzidigao religiju na visu razinu. Tako su se religija i znanost razdvojile i dovele do krivovjerja. Pod religijom ne mislim na krscanstvo, crkvu ili takve pizdarije, vec na samog Boga.
10 ปีที่แล้ว +1
SmokeyCRO Ti kažeš da je Paar, citiram "... i vidi da je ovom nizu dna kodova ipak neka visa sila morala udahnuti zivot". Znanstvenik ne donosi zaključke naprečac, jer nešto "vidi" ili sluti, već na temelju dokaza. A kad znanstvenik sluti on propitkuje i istražuje. Tako da je za tvoju tezu potrebno najprije ustanoviti prirodu toga što "vidi", dokazati koja je to visa sila udahnula zivot, po mogucnosti od cega se sastoji, njen matematicki opis i tako dalje. Ovo sve je Paar-ovo zanošenje religijskom mistikom nerijetko za sve znanstvenike koji su ustuknuli pred neznanjem koje je ipak beskonačno. Upravo je religija držala znanstvenke u krivovjerju pa krivovjerje nije nastalo nakon Darvina. Sjeti se Kopernika koji je gorio na lomači zbog krivovjerja, Galilea koji je proveo život u kućnom pritvoru radi krivovjerja. Za znanost, krivovjerje je sve što se nemože dokazati. Za religiju krivovjerje je sve što nije u skladu sa njihovim znanstveno neutemeljenim uvjerenjima. Uzdizanje boga na višu razinu ne razumijem osim iz perspektive religijskog zanosa koji egzistira u rasponu od uvjerenja do fanatizma. Koja je viša razina od fanatizma? Blagost, ljubav, dobrota...pa za to nije potrebna religija već humanost.
***** U zadnjoj konsekvenciji razmisljanja, ateista ne moze biti. Na koji nacin zeli jedan ateist svoj svjetonazor racionalno objasniti?Znanje o Bozjoj egzistenciji nije mu dostupno.Dakle, kako onda moze biti ateist, to mi nije jasno, a tebi?
***** "Upravo je religija držala znanstvenke u krivovjerju pa krivovjerje nije nastalo nakon Darvina. Sjeti se Kopernika koji je gorio na lomači zbog krivovjerja, Galilea koji je proveo život u kućnom pritvoru radi krivovjerja." Interesantno je jedno, a to je, da su uvjek oni koji nemaju pojma o cemu je rijec, najglasniji u svojim neosnovanim kritikama i netoleranciji.Najprije ispravke:Kopernik nije gorio na lomaci, i po njegovoj teoriji je Papa reformirao julijanski kalendar. Bar to bi trebao biti dio opceg znanja, prije negoli bacite drvlje i kamenje na katolicku crkvu. Galileo je bio osudjen, jer je principijelno naucavao neistinu. Crkva je bila u pravu, i mi to danas svi znamo, jer znanost nije u stanju naucavati istinu. Time je Problem Galileo rjesen, i u to se mogu uvjeriti svi oni koji traze istinu, jer su vatikanski arhivi otvoreni za sve casne i istinoljubive povjesnicare. Kucni pritvor je dobio zato, jer je svojim djelom povrijedio i izrugao crkvu i Papu, koji mu je bio i prijatelj i dobro naklonjen, pa ga je financijski osigurao i omogucio mu zivot bez vecih problema. U ono vrijeme je laz i kleveta bilo kaznjivo djelo. bez Pape bi Galileo zavrsio na ulici. A to da su najnovija otkrica pozadinskog zracenja, koja su nam donijela promatranja satelita COBE, WMAP i PLANCK, a koja su znanstvenici nazvali "THE AXIS OF EVIL", dokazala, da zemlja i suncev sustav leze u centru univerzuma, moras jos nauciti. ***** "Za znanost, krivovjerje je sve što se nemože dokazati. Za religiju krivovjerje je sve što nije u skladu sa njihovim znanstveno neutemeljenim uvjerenjima." Apsurdan i potpuno neznanstven stav. Trebas samo jedno znati, a to je, da znanost nije u stanju naucavati istinu, i da su sve teorije za vremena.Tim zelim reci, da se znanstvene teorije mogu iskljucivo falsificirati, pa cak ni to sve teorije, a nema nikada i nikakva govora o verifikaciji.Procitaj moj komentar gore! ***** "Uzdizanje boga na višu razinu ne razumijem osim iz perspektive religijskog zanosa koji egzistira u rasponu od uvjerenja do fanatizma. Koja je viša razina od fanatizma? Blagost, ljubav, dobrota...pa za to nije potrebna religija već humanost." Ovaj stav je ne samo nelogican, nego i potpuno iracionalan. Odkuda covjeku humanizam, ako se na tvoju tvrdnju osvrnemo iz aspekta evolucije?Pa covjece, zar ste toloiko neuki, da nemate pojma kako evolucija funkciionira? Evolutivni procesi se odvijaju bez cilja i smisla, jer su mehanizmi evolucije mutacija i prirodna selekcija besmusleni mehanizmi, buduci da se odvijaju slucajno i bez intencije, Medjutim, da bi vi bili humani, vi morate slijediti jednu intenciju, tj. vi zelite biti dobar i zelite drugima pomoci. Bez intencije nemate humanizma. Bez svijesti nemate intencije. E sada bi nam samo trebali objasniti porijeklo svijesti, kako bi mogli objasniti vas humanizam i intenciju.Hvala!
Odlični dokumentarci u kojima dr.sc. prirodoznanstvenici pokazuju kako je znanstveno potpuno opravdano doslovno vjerovati Bibliji th-cam.com/channels/ttk35bjSfWsGDbyQ9lzHZA.htmlvideos?view=15&flow=grid
Bog Vas blagoslovio cijenjeni gosp Vladimire!
Uživam u Vašim predavanjima! :-)
Slava i zahvala stvoritelju svih nas, svega sto nas okruzuje, vidljivog i nevidljivog.
"neki danas pokušavaju obezvrijediti ono što je vrijedno a s druge strane ono što je nevrijedno proglasiti istinitim i važnim...."
Dakle drugim riječima samo ono što je vrijedno može biti istina, ono što je nevrijedno, po njihovim standardima, ne može/ne smije biti istina. Nije bitno da li je istina, bitno je da je "VRIJEDNO"!
Smiješno...
Ako su neki veliki znanstvenici vjerovali u boga znači boga ima, jer ako znaju fiziku i znanost onda mora da znaju i boga! To je argument sam sebi kao što je i recimo to da neki svećenici ne vjeruju u kreacionizam već evoluciju isto argument da je evolucija istina a kreacionizam laž. Volim takvu logiku. Njome možeš dokazati apsolutno bilo što.
Odnos vjere i znanosti je najbolje opisan u knjigama Stephena Barra. NITKO do sada nije tako argumentirano i pošteno objasnio ovu temu. Ono čega se ljudi u stvari boje jest rušenje paradigmi pa se tako i klasična svjetovna znanost boji utjecaja vjere. Recimo, dobar primjer je egiptologija gdje imamo Zahi Hawasa, pasioniranog (do smiješnih granica) čuvara klasične egiptologije koji je počeo gubiti tlo pod nogama nakon pucanja paradigmi egiptologije kakvu znamo do sada (radi pronalaženja novih arheoloških dokaza) i sada panično trčkara okolo kad neki novi klinci pronađu novu dvoranu u Velikoj Piramidi. I po Descartesu znanstvenik mora biti spreman da će ispasti u krivu, to je dio posla. U stvari najveći napredak (u odnosu na prethodna stanja) u znanosti je ostvaren baš u dobi dok su ljudi koristili ulicu kao WC. To je doba Francisa Bacona, Ruđera Boškovića, Newtona, Descartesa, Leeuwenhoeka, Herschela koji su gotovo svi bili vjernici (ili čak Isusovci u slučaju Boškovića) i protumačili temelje prirode i/ili stvorili značajne inovacije. Pa na kraju i u doba revolucije u fizici, na početku prošlog stoljeća i malo ranije u vrijeme Plancka, većina su bili vjernici. Gdje se danas ostvaruje takav napredak ? Imamo u doba dičnog agnosticizma iste rakete za let u svemir kao i prije 50 godina, Elona Muska koji se kiti vetikalnim uzlijetanjem/slijetanjem koje je postojalo 1990-ih, chipove samo proizvodimo s većim stupnjem integracije i većom brzinom, automobil se načelno nije promijenio od modela T. Istina postoje iznimke poput BCS teorije i tranzistora ali to još uvijek pripada 1950-ima.
Vrhunski predavač
i jos nesto bog je stvorijo sve duše i pitaoji jesamli ja vas gospodar i sve duse posvjedocile jesi gospodaru a je receno adamu ja sam tebe stvorijo da budes namjesnik na zemlji a od mene ceti uputa dolaziti
Zašto sam nevjernik?
1. Hrvat sam!
2. Želim život svima, a ne smrt. Želim život, a ne pakao ili raj = smrt.
3. Zdrav sam i zbog zdravlja ne mogu biti kanibal i ufati se u mrtve svece, mumije, tijelo personifikacije ili metafore.
4. Nisam dovoljno bogat da bi me Kršćanska Komunistička Crkva branila od siromašnih.
5. Siromašnima dajem nadu u život i ljubav.
6. Širim istinu da laž stara i po 2000 godina ne bude više istina.
7. Istina je život!
8. Iskrenost je svjetlost koju vjera (tama zla, religija) kažnjava.
9. Moja obveza je stvarati život, a ne život trošiti na obveze obreda odnosno izmišljenih sakramenata.
10. Vjerujem u bolji i prirodni život za čije je ostvarenje potreba ili sredstvo ostvarenja - znanost, a ne molitva praznom vakumu svemira.
Aleluja!
(ne, ne prodajem žilete za brijanje viđene na televiziji)
Slabo glumataš Hrvata.
Nastavak "prije 1 sekundu":
Povijest nas uči da nema stvari koju čovjek nije "zagadio" svojim interesima i doveo do apsurda i vlastite suprotnosti.I zato nije moguć tzv.objektivan pogled na stvari, argumentirana rasprava, dokazi i sl.,jer nijedan čovjek raspravi ne pristupa s pozicije spoznaje istine,već uvijek s pozicije dokazivanja premoći svoje teze i stajališta nad suprotnim.A, kako kaže prof. Matulić između znanosti i vjere nema razlike iz jednostavnog razloga jer je istina samo jedna.
a bog rece ja cujim se otkrivati ako ljudi budu tragali za spoznajom samo da znaju da bog daje znanja covjeku samo koliko bog želi da covjek zna interesantno
BOG
Dragi i postovani Gospodine,
Zaboravili ste naseg sjajnog fizicara Nikolu Teslu koji je takodje bio vodjen Duhom Svetim u svom stvaralackom zivotu. I rekao ove rijeci Citiram; "Kad bi ljudi vise mislili o duhovni stvarima,
Svjet bi za deset godina postigao vise nego desetljecima unazad"
adam je bijo naj pametniji covjek jer je njega bog opucijo svim stvarima na zemlji
Chat GP
"Mnogi znanstvenici vjerovali su u Boga, ali većina nije doslovno podržavala kreacionizam u modernom smislu. Njihov rad često je bio nadahnut vjerom, ali su znanstvene metode koristile za razumijevanje svijeta na način koji nije nužno bio u sukobu s religijom."
Svi znamo da je nešto ili netko morao otpočeti ovu priču zvanu Univerzum, ali ta priča nije ona koju propovijedaju postojeće religije. Slušajući akademika stekao sam dojam da je on izuzetno veliki skeptik kada je znanost u pitanju i da je zalutao u instituciju koja sebe naziva
Hrvatska Akademija ZNANOSTI i Umjetnosti. Gospodinu Parru nije jasno što je znanost, tj. razlike između znanosti i vjere. Znanstvenik je onaj koji ne zna pa propitkuje. Vjernik je onaj koji odgovore za sva pitanja nalazi u knjizi postanka i NE SMIJE ih propitkivati, jer bi to značilo da ne vjeruje onom tko je knjigu napisao i "dao je ljudima."
Umjesto znanost možda bi trebali koristiti pojam razumjevanje, a znanje, informacije same po sebi su razasute svuda gdje pogled seže, dok bismo prema bogu, sebi trebali osjećati samo ljubav ako želimo živjeti.
Nastavak:
Ako je cilj vjere i znanosti istina onda su i vjera i znanost samo različiti alati u spoznaji jedne i jedinstvene istine. Nije cilj vjere negacija znanosti i obratno.zajednički cilj je spoznaja istine. Kako do svake stvari, mjesta, pojave i sl. vode mnogi putevi tako i do istine. Na putu ka istini jednako je legitimno vjerovati u boga, kao i nevjerovati.To je pitanje načina spoznavanja istine, a ne premoći jednog nad drugim.Na temeljna pitanja znanost, barem za sada, nema odgovore.
Odnos vjere (u Boga) i znanosti
Za potrebe ovih razmišljanja o odnosu vjere i znanosti ja namjerno nasuprot znanosti stavljam vjeru u transcendentalnog Boga, potencirajući, za potrebe ove rasprave, razdvojenost pojma Boga od pojma pojedine praktične vjere (npr. kršćanstvo, islam idr.). Zašto ? Zato što rasprave na ovu temu ili počinju, ili traju ili na kraju završavaju argumentima protiv vjere temeljenim npr. na kreacionizmu, Bibliji (kao staroj knjižurini), Crkvi (kao ljudskoj instituciji) isl. svodeći pojam transcendentalnog Boga na ljudske pojavnosti i interpretacije uz istovremeno izbjegavanje suštine problema, a to je postavljanje fundamentalnih pitanja i traženje odgovora na ta pitanja znanstvenom metodom ili metodom vjere u Boga, te procjenu vrijednosti svake od tih metoda isključivo s aspekta sposobnosti davanja odgovora na ta fundamentalna pitanja.
Polazeći od te napomene odnos VJERE (u Boga) i ZNANOSTI može se, za potrebe ove rasprave, pojednostavljeno i načelno prikazati s tri aspekta:
A/ s aspekta LJUDSKE POTREBE ZA ODGOVORIMA NA TEMELJNA, EGZISTENCIJALNA i SUDBINSKA PITANJA (otkud, zašto i do kada sve oko nas i u nama ili otkud materija, energije, sile, prirodni zakoni, informacije, projekat, te kako, zašto i do kada sve ovo oko nas i u nama),
B/ s aspekta OPISA i OBJAŠNJENJA POSTOJANJA I FUNKCIONIRANJA PRIRODE (svega oko nas i u nama),
C/ s aspekta OPĆIH LJUDSKIH POTREBA za svekolikim ZNANJEM, POIMANJEM, SHVAĆANJEM, ISTINOM, POUZDANJEM, VJEROM, LJUBAVLJU, UTOČIŠTEM, SIGURNOŠĆU, PRIJATELJSTVOM, RAZUMIJEVANJEM, POMOĆI, SUGOVORNIKOM, RAMENOM ZA PLAKANJE, ISCJELJIVANJEM, OKAJANJEM GRIJEHA, MILOŠĆU, OPROSTOM itd. itd. itd.
ZNANOST se u najkraćem može definirati kao objektivna, razumska, logična, sustavna i provjerljiva ljudska djelatnost otkrivanja, opisivanja, mjerenja, objašnjavanja, eksperimentalne provjere, klasifikacije, uopćavanja, vrednovanja idr. nastanka, sastava i funkcioniranja PRIRODE (svega oko nas i u nama) pomoću znanstvene metode (opažanje, opis, zaključivanje, formuliranje hipoteze, eksperimentalna provjera).
Predmet znanstvenog rada su prvenstveno pitanja pod B/, a podredno, prema mogućnostima znanstvene metode zahvaća i pitanja pod A/ i C/.
Temeljno obilježje znanosti i znanstvene metode je spoznajna ograničenost (granice ljudske spoznaje) koja proizlazi iz nemogućnosti opažanja, mjerenja i eksperimentalne provjere svega oko nas i u nama zbog osobina materije, energije, sila, prirodnih zakona idr. Znanost ne može znanstvenom metodom (opažanje, mjerenje, eksperiment) odgovoriti na nijedno pitanje pod A/, već prirodu objašnjava prirodom.
Znanost ne postavlja niti odgovara na pitanje otkud prirodi sastav, svojstva i prirodne zakonitosti kojima znanost objašnjava tu istu prirodu.
VJERA se u najkraćem može definirati kao subjektivan, unutarnji, emotivni osjećaj pouzdanja, nade, povjerenja (vjere) u postojanje Boga kao stvoritelja, početnog, nestvorenog, svemoćnog, vrhunaravnog, nespoznatljivog, nadnaravnog, duhovnog, svetog, uzvišenog, beskrajnog i bezvremenskog, transcedentnog entiteta pomoću kojeg u najširem smislu zahvaća sva pitanja i pod A/, i B/ i C/, na način da na pitanja pod A/ odgovara da je Bog stvoritelj svega oko nas i u nama, da je Bog uzrok, modus operandi i svrha svega, za odgovore na pitanja pod B/ potiče znanost i znanstvena istraživanja smatrajući da time spoznaje Božje djelo - prirodu, a na pitanja i potrebe pod C/ odgovara praktičnom, svakodnevnom, živom ljudskom vjerom. Dakle, temeljno obilježje vjere je da pruža odgovore na sva pitanja, nema spoznajne ograničenosti i za vjernika su svi odgovori sadržani u vjeri i zato je vjera za vjernika put, istina i život.
Dakle, kada s aspekta spoznaje, sučelimo s jedne strane znanost, koja ne može, zbog ograničenosti znanstvene metode granicama ljudske spoznaje, odgovoriti na temeljna egzistencijalna pitanja i vjeru koja pruža odgovore na sva pitanja, dolazimo do logičnog zaključka da je vjera širi spoznajni okvir ljudske spoznaje od znanosti, da vjera ne poništava znanost, već ju dapače treba i koristi za spoznavanje prirode kao Božjeg djela, kao i da znanost ničim ne potire vjeru iz jednostavnog razloga što u spoznajnom smislu predstavlja podskup vjere i što zbog ograničenosti znanstvene spoznaje i znanstvene metode ne može ni proučavati, a kamoli pobijati sva pitanja pod A/,B/ i C/ koja su sva i predmet vjere.
S aspekta razuma (FIDES et SCIENTIA QUAERENS INTELECTUM - vjera i znanost traže razum) i vjera i znanost podjednako trpe od problema RAZUMSKIH OGRANIČENJA LJUDSKE SPOZNAJE, jer je razumski jednostavno nemoguće proniknuti u samu bit spoznaje Božjeg djela. I zato postoji vjera, KAO DAR BOŽIJI, koja radi poimanja i spoznaje Božjeg djela nadopunjuje razum, a onda i znanost. SPOZNAJNI PARADOKS je da najdublje spoznaju oni koji se istovremeno bave znanošću i vjeruju, jer zahvaćaju obje spoznajne metode i dolaze do granice ljudske spoznaje. No granicu ne može prijeći nitko, pa ni oni, jer je iza granice Bog, a čovjeku nije moguć neposredan uvid u Božja posla, već samo preko vjere.
Ako ko nije primetio a važno mu je: svi članci u "GALAKSIJI novoj" objavljuju se i latinicom. Konkretno za moj članak NI POČETKA, NI KRAJA link je
galaksijanova.rs/ni-pocetka-ni-kraja/?script=lat
Vislav nije moj pseudonim nego moje stvarno ime, pa ako te baš zanima tko sam traži, barem Vislava nema previše u Hrvatskoj.
Pretpostavljam da tebi nick ovdje nije stvarno ime već pseudonim pa ti je lako praviti se pametan pod pseudonimom jel?!
Otvoren sam za raspravu pa da vidimo što sam točno krivo napisao i kako se ja to blamiram. :D
Polazište svega je čovjek i njegovo poimanje sebe i svega oko sebe.Bez čovjeka nema pitanja,jer nema tko pitati,što ne znači da bez čovjeka sve drugo ne postoji, dapače. Čovjek je biće svjesno sebe i okoline,biće slobodne volje.Kako će čovjek poimati sebe i sve oko sebe ovisi prvenstveno o množini i dubini pitanja koja će si postaviti i subjektivnim i objektivnim okolnostima spoznaje i koncipiranja odgovora.Kada su ljudi u pitanju sve je interes, pa tako i pitanje odnosa vjere i znanosti.
Bog stvorio svijet.i covjeka.i covjekov mozak da bi ovaj promisljao o svijetu i nastojao shvatiti kako funkcioniraju stvari u svijetu pa neki postali znanstvenici.eto spojili Boga i znanost!bit je samo da znanstvenici ne umisljaju da su bogovi.
dober vid
treba reći da: evolucija, milijarde godina starosti svemra, "veliki prasak" i slične stvari nikada nisu dokazane to jest spadaju u TEORIJE a ne činjenice; Teoriju evolucije potpuno su skršili švicarski matematičari te, na primjer geologija (na youtube su predavanja dr Miroljuba Petrovića pa se mogu pogledati ako nekoga bude zanimalo, na primjer, a ima još toga...) nekome je stalo da nam te teorije dovode u škole i u život a o bibliji i nauci zabranjeno je govoriti u "naučnim" krugovima.... Kome je stalo do istine naći će je! /// teoriju evolucije nisu izmislili ni Lamark ni Darwin, ona zajedno sa teorijom velikog praska potiče još iz drevnog Babilona samo što je ta stara religijska izmišljotina uvijena u moderne "naučne" fraze
na cemu si ti?
@@borisivkov2261 na realnosti, nauci, znanju, logici- na čemu si ti????
@@stjepanistra5238 imaš prao. Ja imam 17 Godina. I se slazem sa tobom. Nije ni logično niti dokazano. To je samo teorija. Nike niti dokazano. Da ima I vise galaxija.
9:05 - 9:19
10:00 - 10:22
10:36
Evo malo Einsteina:
"I
have repeatedly said that in my opinion the idea of a personal god is a
childlike one. You may call me an agnostic, but I do not share the
crusading spirit of the professional atheist whose fervor is mostly due
to a painful act of liberation from the fetters of religious
indoctrination received in youth. I prefer an attitude of humility
corresponding to the weakness of our intellectual understanding of
nature and of our own being."
"My
position concerning God is that of an agnostic. I am convinced that a
vivid consciousness of the primary importance of moral principles for
the betterment and ennoblement of life does not need the idea of a
law-giver, especially a law-giver who works on the basis of reward and
punishment."
"I do
not believe in immortality of the individual, and I consider ethics to
be an exclusively human concern with no superhuman authority behind it."
"The
word God is for me nothing more than the expression and product of
human weaknesses, the Bible a collection of honourable, but still
primitive legends…. For me the Jewish religion like all other religions
is an incarnation of the most childish superstitions."
“It
was, of course, a lie what you read about my religious convictions, a
lie which is being systematically repeated. I do not believe in a
personal God and I have never denied this but have expressed it clearly.
If something is in me which can be called religious then it is the
unbounded admiration for the structure of the world so far as our
science can reveal it.”
"I
cannot conceive of a God who rewards and punishes his creatures, or has
a will of the type of which we are conscious in ourselves. An
individual who should survive his physical death is also beyond my
comprehension, nor do I wish it otherwise; such notions are for the
fears or absurd egoism of feeble souls. Enough for me the mystery of the
eternity of life, and the inkling of the marvellous structure of
reality, together with the single-hearted endeavour to comprehend a
portion, be it never so tiny, of the reason that manifests itself in
nature."
"I cannot
imagine a God who rewards and punishes the objects of his creation,
whose purposes are modeled after our own - a God, in short, who is but a
reflection of human frailty. Neither can I believe that the individual
survives the death of his body, although feeble souls harbor such
thoughts through fear or ridiculous egotisms."
Related Questions
Did Albert Einstein consider himself an agnostic, not an atheist?
Was Albert Einstein a deist or Agnostic?
Why was Einstein agnostic?
Why didn't Einstein's descendants inherit Einstein's IQ?
What was Einstein's sex life like?
Do
you think Einstein’s genius is overrated? Other people who made
significant contributions to science may have had higher IQs than
Einstein.
Was Albert Einstein a member of the Illuminati?
I have heard some people claim Einstein was a fraud. Is there any truth to that claim?
How many Albert Einstein relatives are living today?
Why did Einstein often label himself agnostic if he believed in Spinoza's God?
Einstein u ovim citatima govori o moralnom poimanju vjere a ne o Stvaranju radi čega se u stvari divio Bogu.
1450 godina je neko rekao ima neko ko upravlja nebesima i zemljon i onoga sto je između njih a sta je to između nebesa i zemlje
Poslanik Islama Muhamed- prenio poruku Allaha čovjeku.
svaki trenutak je 0 trenutak, a vodik nipošto nije mrtav kao ni helij
Jos jedan atomski fizičar koji misli da ima autoritet pričati o stvarima o kojima nedovoljno zna.
Nictore313 ja sam siguran da si ti upućeniji.
Znanost se vuče stoljećem i nikad ništa konkretno jer dolaze do točke od koje dalje nemogu Zato što je to područje nedokučivo ?
Znanost je jedno, vjera je posve drugo. Znanost se bazira na činjenicama, vjera na nečinjenicama. Ta dva područja nemaju ništa zajedničko.
Ti si u pravu i upravo zbog toga znanost nije u suprotnosti sa vjerom, odnosno znanost ne potire vjeru. Vjera u suštini odgovara na temeljna egzistencijalna pitanja, a znanost ta pitanja ne može zahvatiti u potpunoj uzročno posljedičnoj vezi i na njih dati odgovor znanstvenom metodom. Teorija velikog praska ne daje odgovor na pitanje otkud materija i energija, otkud prirodni zakoni, otkud prostor i vrijeme, a teorija evolucije ne daje odgovor na pitanje nastanka živog iz neživog, zakona samostrukturiranja žive materije, produhovljenja materije itd.
Dakle znanost ničim niti konkurira, niti potire vjeru. Znanost samo fazno i djelimično uzročno posljedično objašnjava prirodne pojave. Za vjernika znanost otkriva i objašnjava prirodu kao Božje djelo i nema bojazni za Boga od znanosti, već upravo obrnuto što znanost više otkriva Bog je sve veći i bliži. Znanstvenici su zapravo u funkciji otkrivanja i veličanja Boga ma kako im to bilo teško priznati. No njih se u konačnici ni ne pita. Bog određuje mjesto, vrijeme i metodologiju vlastite pojavnosti i spoznaje.
+bojnik To sto na neke stvari nemano odgovor, ne daje nam pravo da ubacimo 'boga' jer se onda javlja pitanje 'kojeg boga'?
I opet si u pravu. Jer ako nam nepoznavanje stvari ne daje pravo na ubacivanje Boga tada logički (a - contrario) proizlazi da nam poznavanje stvari daje to pravo. S obzirom da znamost omogućava poznavanje stvari onda logično proizlazi da zapravo i upravo znanost omogućava i ubacivanje (spoznaju) Boga. U prvi mah je ova moja tvrdnja paradoksalna, ali ako je promotriš sa aspekta činjenice da znanost zapravo sve više otkriva nevjerojatnu složenost i "kompliciranost" svijeta oko nas i u nama, a da istovremeno ne otkriva i sve prirodne zakonitosti po kojima se ta "kompliciranost" i realizira, kao što ni općenito ne otkriva porijeklo materije, energije i "prirodnih" zakonitosti (otkud?) tada sama znanost upućuje na Boga. Bog je po definiciji transcendencija (izvan iskustva i racija). Ja razdvajam pojam Boga od pojma ljudskih načina njegove spoznaje. Tvoje pitanje se vjerojatno odnosi na množinu religija i ljudskih prikaza i pristupa Bogu i s tog aspekta je legitimno, ali Bog (stvoritelj) je moguć samo u jednini i neovisan je o ljudskoj spoznaji (a bogme i o ljudskim interesima) pa tako zapravo dilema "kojeg Boga" u suštini ne postoji.
A koji je to bog stvoritelj? Zeus?
Pa odgovorio sam ti. Za mene je Bog jednina. Mnoštvo religija i naziva bogova kroz povijest ja ne shvaćam kao stvarno postojanje više bogova, već kao izraz množine ljudskog doživljaja Boga na određenom mjestu i u određeno vrijeme.
IZAZOV: Profesor, 100% ateist promijenio misljenje nakon svoje smrti.
th-cam.com/video/DOtenljw-tQ/w-d-xo.html
Samo se na kraju ispostavilo da Einsteinova Kosmoloska Konstanta ipak postoji u obliku "Tamne Energije" koja ubrzava sirenje svemira. Mozda da to netko sapne Paar-u na uvce.
Einstein cak i kad grijesi, pogadja. LOL
Nathilien: Nisam fizičar ali ću ipak pitati. Kako "tamna emergija" koja ubrzava širenje svemira može istovremeno biti i Einsteinova kozmološka konstanta poznata kao pokušaj Alberta Einsteina da 1917. godine konstruira statički model svemira ? Objasni mi pa ću ja šapnuti Paaru na uvce.
bojnik
Da se razjasne neke stvari oko Einsteina:
1. Kozmološka konstanta *nije nesto* sto je Einstein ad hoc nadodao u svoje jednadzbe.
2. Kozmološka konstanta je matematicki vazeci dio Einsteinoe jednadzbe.
3. Kada je Einstein kreirao svoje jednadzbe 1915 -1917 nitko nije niti znao da postoje druge galaksije osim nase, a kamo li da se te galaksije udaljavaju od nas.
4. Einstein nije imao nikakve experimentalne potvrde da je svemir ista drugo do li statican.
5. Experimentalna potvrda da postoje druge galaksije i da se te galaksije udaljavaju od nas je tek otkrio Hubble 1922 - 1929.
Znaci Einstein u odsutnosti bilo kakvih experimentalnih podataka o postojanju drugih galaksija i njihovom udaljavanju cini jedino sto moze da bi objasnio trenutno dostupne experimentalne podatke, a to je da dade neku pozitivnu vrijednost kozmoloskoj konstanti.
Jedini problem koji Einstein sad ima je da on nezna sta ta kozmoloska konstanta fizicki jest. Zbog toga on nevoljko to cini ali cim Hubble otkriva da se ostale galaksije udaljuju od nas Einstein sada moze odahnuti jer mu ta (tada fizicki nerazjasnjiva) kozmoloska konstanta vise ne treba , jer se eksperimentalno pokazalo da je svemir dinamican tj. da se siri.
Paar u mnogim istupima obrce tu pricu skoro na perfidan nacin i po njemu bi se moglo zakljucivati da je Einstein na silu pokusavao spasiti staticki model svemira i da je zbog toga bio primjer znanstvenog-dogmatizma, a da je Lemaitre kao svecenik bilo taj koji je kao imao otvoreni um glede tog problema. Gluposti.
Einstein se samo ravnao prema experimentalnim podacima koji su mu bili na raspolaganju, a Lemaitre je ustvari skakao pred rudo tvrdeci dase svemir siri bez da je imao ikakve experimentalne podatke.
E sad, u toj instanci je Lemaitre imao pravo, ali ta instanca "imati pravo bez znanstvenih dokaza" je veoma rijetka u znanosti i u velikoj vecini slucajeva vrijedi obrnuto.
Tamna Energija kao sto si rekao ubrzava sirenje svemira - znaci djeluje kao vrsta "antigravitacije", samo sto je na malim udaljenostima mala, a na velikim udaljenostima velika. Zato nemozemo primjetiti tu "silu" u nasem Suncevom sistemu ili u nasoj galaksiji ali se zamjecuje u medju-galaktickim udaljenostima.
To je tocno sta i Kosmoloska Konstanta radi u Einsteinovm jednadzama. Zato se i smatra da bi kosmoloska konstanta mogla biti tamna energija ili bi mogla biti dio tamne energije. Ali buduci da neznamo kakva je to energija mozda ce se pokazati da kozmoloska konstanta nije tamna energija. Mozda ce se pokazati da tamna energija dolazi od nekog drugog dijela Einsteinove Jednadzbe ili ce se mozda pokazati da Einsteinovu Jednadzbu treba doraditi, a mozda ce se pokazati i da je to udaljavanje galaksija samo prividno i da ustvari udaljavanja nema. Ko zna.
Ali da li kozmoloska konstanta moze imati veze ili biti tamna energija? Moze. Ali smo jos daleko da bi sa dovoljnom sigurnoscu znali.
Nathilien: Hvala na trudu i detaljnom odgovoru. Imam puno podpitanja:
1. Paarove teze su slijedeće: - u to doba temeljna znanstvena teza je bila da je svemir statičan, - zatim, Einstein je kozmološku konstantu dodao nakon što je njegova jednadžba izvorno (bez konstante) pokazala "nestatičnost" svemira, - zatim je Lemaitre analizirao jednadžbu i utvrdio da djeluje dvojako, bez konstante (dinamičan svemir) i sa konstantom (statičan svemir) te je zaključio da je konstanta dodana sa svrhom da se spasi tada važeći znanstveni stav o statičnosti svemira,
- točno je da su i Einstein i Lemaitre što se tiče eksperimenta bili u istoj poziciji, dakle bez eksperimentalnih dokaza i za statičan i za dinamičan svemir,
- ako sam dobro shvatio Einsteinova jednadžba je bila dvojna i to dio bez konstante koji je pokazivao dinamičnost i cjelina sa konstantom koji je pokazivao statičnost, te je Lemaitre, ne nalazeći pravi znanstveni razlog (dokaz) za konstantu (osim da se podupre važeća teza o statičnosti svemira) zaključio da je ispravnija jednadžba bez konstante (za koju nije bilo dokaza) koja daje za rezultat dinamičan svemir. I meni se čini logičnijim odbiti konstantu za koju nema dokaza, već ju prihvatiti bez dokaza????
- Lemaitre je prvi formulirao teoriju velikog praska kojoj su se svi protivili do Hubbla,
- tada je i Einstein izjavio da je dodavanje konstante njegova najveća znanstvena pogreška,
2. Imam dojam da je u cijeloj priči najspornije što je Lemaitre svećenik, a Paar praktični vjernik???? To nije dobro za znanost. Repozicionira joj fokus na nebitne stvari i vodi u dogmatizam i idolopoklonstvo (upravo ono što znanost najviše zamjera vjeri),
3. Tek si u zadnjim pasusima zapravo najbliži istini, dakle da ništa sa sigurnošću ne znamo i da je sve moguće.
4. Zaključujem da nemam što Paaru prišapnuti, jer je sve i onako relativno. Možda smo svi, samo neki ili nitko u pravu. Tko zna?
bojnik
1. Netko bi rekao da je Einstein *dodao* tu kozmolosku konstantu (KK), a netko bi rekao da je Einstein *upotpunio* svoju jednadzbu sa tom kozmoloskom konstantom.
Moras znati da je Einstain gradio tu jednadzbu 10 godina i da ju je 10 godina dopunjavao.
I mozda ta jednadzba jos uvijeknije potpuna - jer rcm. neznamo da li moze opisivati unutrasnjost crnih rupa i singularnost.
Zato ja radije koristim koristim rijec *upotpunio* - jer *dodao* se koristis kad ad hoc nesto dodas.
Ali kako god, sa KK jednadzba je potpunija nego bez nje. Jer na kraju krajeva ta KK je mogla i biti jednaka nuli.
2. KK ti ne garantira statican svemir. Znaci nije da ces sa KK imati statican svemir, a bez nje dinamican.Statican svemir ces imati samo ako KK ima odredjenu vrijednost.
4. Pazi - tada 20tih godina proslog stoljeca - i Einstein i Lemaitre nisu imali sve potrebne experimantalne potvrde za stvari koje su tvrdili. Einstein nije imao dokaza sta bi ta kozmoloska konstanta fizicki bila, a Lematre nije imao dokaza za dinamicnost svemira.
E sad, sta je bilo tada logicnije za prihvatiti ili staticni svemir sa kozmoloskom konstantom ili dinamicni svemir bez nje?
Ja bi podrzao Einsteina je ultimativno experimentalni podaci koje su tada imali su bili da je svemir statican.
- *ali to je nacin na koji znanost funkcionira* - mozda je to ponekad sporiji proces saznavanja ali sa druge strane garantira da se u znanost ne infiltrira pseudoznanost.
Na kraju krajeva su obojica bila djelomicno u pravu i u krivu i da je svemir dinamican i da je kozmoloska konstanta stvarna.
5. BTW prvi koji je rijesio Einsteinove jednadzbe za cijeli svemir nije bio Lemaitre vec ruski fizicar Friedmann pet godina prije njega. On je prvi koji je otkrio da svemir moze biti dinamican. Stoga neznam zasto se Lemaitrea toliko uzdize a nitko ne spominje Friedmanna.
Mozda zato jer je Lemaitre svecenik koji je na kraju krajeva bio u pravi glede Big Banga, pa se preko njegovih ledja ubiru raznorazni poeni kao "evo ovaj svecenik je bio upravu stoga su svi svecenici u pravu. To nije dobro za znanost. Na jednog Lemaitra dolazi milioni svecenika koji su u krivu glede znanosti u globalu.
6. Oh ne - ako si ti iz mog zadjeg pasusa zaknjucio da sam rekao:
"da ništa sa sigurnošću ne znamo i da je sve moguće."
Ne, sa time se apsolutno ne slazem, jer tocno to dovodi pseudoznanos u znanost - kada svaka budala moze reci - "pa nista neznamo, sto znaci da bilo koja budalastina moze biti istina." Ne ne ne ne.
Mi znamo hrpu toga samo je pitanje do koje tocnosti ili preciznosti mi nesto znamo. Usporedi samo Newtonovu i Einsteinovu gravitaciju. Obje opisuju jednu te istu stvar i obje su u pravu, samo je Newtonova gravitacija u pravu do ove mjere a Einsteinova je u pravu do u manju mjeru (preciznija je).
Znanstvenik ti nikad nece reci "ja sam apsolutno u pravu", on ce ti reci "ja sam u pravu do ove ili one mjere" jer do te mjere imam dokaza i podataka koji potkrepljuju to saznanje.
Samo varalica ce reci i lagati da sve znaju i da je tako kako oni vele - kao sto to vjera i religija cini bez ikakvog dokaza.
Vjera nema sta traziti u znanosti jer se te dvije ljudske discipline temelje na totalno razlicitim mehanizmima, Vjera na dogmatizmu ,a znanost na dokazima.
Nathilien:
Polazeći od činjenice da je u to doba statičan svemir bio važeći znanstveni stav, zatim da nije bilo eksperimentalnih dokaza ni za ni protiv statičkog svemira, zatim da Einsteinova jednadžba bez KK daje rezultat dinamičkog svemira, zatim što je KK proizvoljna (sam kažeš da je mogla biti i 0), zatim što KK ima određenu vrijednost koja daje statičan svemir što a contrario znači da sve druge vrijednosti ili nevrijednosti (izostavljanje) KK daju dinamičan svemir, zatim što je vrijednost KK odredio Einstein (bez eksperimentalne provjere) ili bolje rečeno namjestio na iznos koji daje za rezultat statičan svemir, proizlazi da je KK iskontruirana i dodana sa svrhom da se "spasi" znanstvena teza o statičnom svemiru, jer jednostavno logički nije bilo drugog razloga za uvođenje KK u jednadžbu ni teorijskih ni praktičnih ni eksperimentalnih.
Iz toga zaključujem da znanost ne funkcionira po principu OTVORENOG UMA već po principu ZNANSTVENIH "DOGMI" u zaštiti cehovskih interesa i to radite i danas i sve više proizvodite doslovce fantastične i glupe teorije i hipoteze (veliki prasak, evolucija idr) koje "krpate" izmišljenim fizikalnim veličinama sa maštovitim osobinama (tamna tvar i energija, higsovo polje).
No dešavaju vam se paradoksi koji se ogledaju u u činjenicama da ZNANOST ŠTO VIŠE OTKRIVA TO VIŠE OTVARA PITANJA O JOŠ NESPOZNATOM (jer se širi obodni krug znanja sa neznanjem i samim time raste obodno neznanje) i činjenici da ZNANOST ZAPRAVO NIKAD NIJE ZNALA VIŠE i ISTOVREMENO i MANJE.
To je filozofska zamka znanosti (za mene kao vjernika Božja zamka) koja znanost čini nesposobnom da sama odgovori na sva egzistencijalna pitanja.
Kako nastaje vjera -> uvjeravanjem (lažima).
Čovjek uporno odbija priznati samom sebi da je ateist :D
ne, nego kao ateist dosao je do vrhunca, gdje dode svaki veliki astrofizicar, geneolog, biologicar... i vidi da je ovom nizu dna kodova ipak neka visa sila morala udahnuti zivot. Religija i znanost su uvijek kroz povijest nadopunjavale jedna drugu. Problem je nastao kada je Darwin odveo znanost na visu razinu, s tim da nitko nije uzidigao religiju na visu razinu. Tako su se religija i znanost razdvojile i dovele do krivovjerja. Pod religijom ne mislim na krscanstvo, crkvu ili takve pizdarije, vec na samog Boga.
SmokeyCRO
Ti kažeš da je Paar, citiram "... i vidi da je ovom nizu dna kodova ipak neka visa sila morala udahnuti zivot". Znanstvenik ne donosi zaključke naprečac, jer nešto "vidi" ili sluti, već na temelju dokaza. A kad znanstvenik sluti on propitkuje i istražuje. Tako da je za tvoju tezu potrebno najprije ustanoviti prirodu toga što "vidi", dokazati koja je to visa sila udahnula zivot, po mogucnosti od cega se sastoji, njen matematicki opis i tako dalje. Ovo sve je Paar-ovo zanošenje religijskom mistikom nerijetko za sve znanstvenike koji su ustuknuli pred neznanjem koje je ipak beskonačno.
Upravo je religija držala znanstvenke u krivovjerju pa krivovjerje nije nastalo nakon Darvina. Sjeti se Kopernika koji je gorio na lomači zbog krivovjerja, Galilea koji je proveo život u kućnom pritvoru radi krivovjerja. Za znanost, krivovjerje je sve što se nemože dokazati. Za religiju krivovjerje je sve što nije u skladu sa njihovim znanstveno neutemeljenim uvjerenjima.
Uzdizanje boga na višu razinu ne razumijem osim iz perspektive religijskog zanosa koji egzistira u rasponu od uvjerenja do fanatizma. Koja je viša razina od fanatizma? Blagost, ljubav, dobrota...pa za to nije potrebna religija već humanost.
***** U zadnjoj konsekvenciji razmisljanja, ateista ne moze biti. Na koji nacin zeli jedan ateist svoj svjetonazor racionalno objasniti?Znanje o Bozjoj egzistenciji nije mu dostupno.Dakle, kako onda moze biti ateist, to mi nije jasno, a tebi?
***** "Upravo je religija držala znanstvenke u krivovjerju pa krivovjerje nije nastalo nakon Darvina. Sjeti se Kopernika koji je gorio na lomači zbog krivovjerja, Galilea koji je proveo život u kućnom pritvoru radi krivovjerja."
Interesantno je jedno, a to je, da su uvjek oni koji nemaju pojma o cemu je rijec, najglasniji u svojim neosnovanim kritikama i netoleranciji.Najprije ispravke:Kopernik nije gorio na lomaci, i po njegovoj teoriji je Papa reformirao julijanski kalendar. Bar to bi trebao biti dio opceg znanja, prije negoli bacite drvlje i kamenje na katolicku crkvu.
Galileo je bio osudjen, jer je principijelno naucavao neistinu. Crkva je bila u pravu, i mi to danas svi znamo, jer znanost nije u stanju naucavati istinu. Time je Problem Galileo rjesen, i u to se mogu uvjeriti svi oni koji traze istinu, jer su vatikanski arhivi otvoreni za sve casne i istinoljubive povjesnicare. Kucni pritvor je dobio zato, jer je svojim djelom povrijedio i izrugao crkvu i Papu, koji mu je bio i prijatelj i dobro naklonjen, pa ga je financijski osigurao i omogucio mu zivot bez vecih problema. U ono vrijeme je laz i kleveta bilo kaznjivo djelo. bez Pape bi Galileo zavrsio na ulici. A to da su najnovija otkrica pozadinskog zracenja, koja su nam donijela promatranja satelita COBE, WMAP i PLANCK, a koja su znanstvenici nazvali "THE AXIS OF EVIL", dokazala, da zemlja i suncev sustav leze u centru univerzuma, moras jos nauciti.
***** "Za znanost, krivovjerje je sve što se nemože dokazati. Za religiju krivovjerje je sve što nije u skladu sa njihovim znanstveno neutemeljenim uvjerenjima."
Apsurdan i potpuno neznanstven stav. Trebas samo jedno znati, a to je, da znanost nije u stanju naucavati istinu, i da su sve teorije za vremena.Tim zelim reci, da se znanstvene teorije mogu iskljucivo falsificirati, pa cak ni to sve teorije, a nema nikada i nikakva govora o verifikaciji.Procitaj moj komentar gore!
***** "Uzdizanje boga na višu razinu ne razumijem osim iz perspektive religijskog zanosa koji egzistira u rasponu od uvjerenja do fanatizma. Koja je viša razina od fanatizma? Blagost, ljubav, dobrota...pa za to nije potrebna religija već humanost."
Ovaj stav je ne samo nelogican, nego i potpuno iracionalan. Odkuda covjeku humanizam, ako se na tvoju tvrdnju osvrnemo iz aspekta evolucije?Pa covjece, zar ste toloiko neuki, da nemate pojma kako evolucija funkciionira? Evolutivni procesi se odvijaju bez cilja i smisla, jer su mehanizmi evolucije mutacija i prirodna selekcija besmusleni mehanizmi, buduci da se odvijaju slucajno i bez intencije,
Medjutim, da bi vi bili humani, vi morate slijediti jednu intenciju, tj. vi zelite biti dobar i zelite drugima pomoci. Bez intencije nemate humanizma. Bez svijesti nemate intencije.
E sada bi nam samo trebali objasniti porijeklo svijesti, kako bi mogli objasniti vas humanizam i intenciju.Hvala!
Odlični dokumentarci u kojima dr.sc. prirodoznanstvenici pokazuju kako je znanstveno potpuno opravdano doslovno vjerovati Bibliji th-cam.com/channels/ttk35bjSfWsGDbyQ9lzHZA.htmlvideos?view=15&flow=grid