ILIRSKI RAJSKI grad - moćna ilirska gradina nad rijekom Trebizat (blizu slapova Kravica)

Na jednoj perfektnoj i intaktnoj prirodno-geološkoj poziciji juga Hercegovine, nedaleko od svjetski poznatih slapova Kravica, smjestio se jedan čudesan, izgubljeni Ilirski gradinski kompleks. S obzirom da je riječ o drevnom ilirskom kompleksu, sastavljenom od dvije prostorno nedjeljive i povezane stijenske akropole (citadele), smještenom na jednostavno čudesnom prirodnom mjestu, omeđenom s jedne strane dugim riječnim meandrom, a s druge s prekrasnim smaragdno-zelenim tajanstvenim jezerom, šumovitim otokom te istočnim stjenovitim hrbatom, upotpunjenim gotovo netaknutom pravom riječnom mediteranskom prašumom i džunglom, čitav ovaj drevni kompleks prozvan je kao Ilirski rajski grad. Prvo ekskluzivno predstavljanje u medijima i na internetu čitavog ovog drevnog ilirskog mjesta, bilo je od strane autora još prije 6 godina: megaliti-herceg... ; Iako je u ovom preliminarnom opisu te predstavljanju, ovo drevno mjesto prezentirano s obiljem kvalitetnih fotografija, kao i tekstualnog dijela, ustvari znatan dio cijelog ovog kompleksa do dan danas još uvijek je ostao neposjećen, nesnimljen te neopisan. Iz ovih razloga još uvijek velike tajanstvenosti, autor je se početkom 7-og mjeseca ove godine odlučio ponovno izvesti jednu noviju malo opsežniju vizualno-fizičku in-situ terensku avanturu te obilazak barem dijela ovog prapovijesno-ilirsko-antičkog kompleksa. I kao što ćete imati prigodu vidjeti u drugom dijelu videa, na momente je ovdje bilo riječi o jednoj ogromnoj fizički prilično teškoj i napornoj avanturi probijanja kroz doslovno neprohodnu gustu mediteransku riječnu prašumu i džunglu. No, to mukotrpno probijanje i fizička avantura isplatilo se jer je to rezultiralo dolaskom do same rijeke, kao i jednog tajanstvenog smaragno-zelenog prilično velikog jezera, okruženog bujnom prašumom s obiljem visećih korijenja, mahovinastih stabala i grana, uslijed čega se čitav prizor doimao kao da ste se našli doslovno usred Amazone ili pak neke latino-američke tropske džungle uz rijeku ili jezero. Naravno, s obzirom da je bila riječ o tipičnom južnohercegovačkom ultra-vrućem ljetnom danu s temperaturom zraka i do 40 stupnjeva u hladu, ovaj prizor, kao i dospjeće do ove čarobne rajske riječno-jezerske oaze, iskorišteno je za kupanje i osvježavanje u ne tako hladnoj vodi. Ono što je potrebno istaknuti kao neke glavne, vizualne i najatraktivnije odlike čitavog ovog gradinskog ilirskog kompleksa, jesu - drevna moćna megalitska cesta između dvije glavne citadele, podzidana golemim tj. kiklopskim blokovima lokalnog vapnenca, potpuno uređene i protourbanizirane dvije akropole-citadele (istočna i zapadna), vrlo atraktivne stijene i lokalna geomorfologija, atraktivna mediteranska vegetacija (šipak ljutun-divlji nar, konopljika, velika stabla zelenike, hrastovi, riječno-močvarno visoko drveće, itd.), dvije glavne rubne proto-piramidalne (obredne) gomile na krajevima glavne zapadne akropole, te u konačnici jedan neopisivo lijepi i očaravajući prizor pogledom s obje akropole u smjeru rijeke okružene gustom šumom te sa svojim smaragdno-zelenim tokom i tajanstvenim jezerom. Ono do čega sam došao također satelitsko-terenskom analizom čitavog ovog prostora, jest nova uzbuđujuća činjenica da se ustvari čitav ovaj drevni ilirski grad očito prostorno nastavlja prema smjeru istoka i današnjoj Čapljini, pri čemu se u ovom dijelu nalazi još nekoliko moćnih većih i manjih ilirskih gomila, od kojih pojedine imaju periferne megalitske obzide i monumentalnu suhozidnu arhitekturu. Puno je još tu tajanstvenih i nikad snimljenih te prezentiranih monumentalnih tj. megalitskih suhozida, očito napravljenih još za ilirskog (prapovijesnog) vremena, te što je najupečatljivije, perfektno uklopljenih u strme vapnenačke stijene s donjih i prisojnih strana akropola. U kontekstu nešto šireg areala, i prisutnih atrakcija, neizostavno je spomenuti svjetski atraktivnu i poznatu destinaciju slapove Kravica, dok se neposredno jugoistočnije osim prekrasnog mediteranskog grada Čapljina, krije i također uvelike poznati srednjovjekovni kameni stari grad Počitelj. U najbližoj blizini sa sjeverozapadne strane je također poznato hercegovačko kupalište s obiljem vrhunskih restorana - kupalište Božjak, dok se nizvodno prema Čapljini kriju na desetke izrazito popularnih ljetnih ugostiteljsko-rekreativnih objekata i destinacija. Svakako vrijedi spomenuti i to da je možda i najatraktivnija recentnija turistička aktivnost vezana upravo za ovaj dio Hercegovine i rijeku Trebižat, vožnja kajacima i rafting. Nema nikakve sumnje stoga koliki se outdoor turistički potencijal krije u čitavom ovom arealu zajedno s ilirskim rajskim gradom, no ipak, i možda na svu sreću, ovo čarobno mjesto još uvijek je nedirnuto, posve zaraslo u gustu neprobojnu vegetaciju, te kao takvo ostaje jedan pravi skriveni hercegovački dragulj.